Moć promjene paradigme

          

Najbolji uvid u demonstraciju percepcije može se dobiti promjenom paradigme, onim što zovemo „Aha " iskustvom kada neko konačno „sagleda" kompletnu sliku iz drugačijeg kuta. Što je osoba stabilnija u inicijalnoj percepciji, to je „Aha!" iskustvo jače. Nešto poput svijeta koja iznenada sine u glavi. Termin promijenjene paradigme uveo je Tomas Khun u svojoj knjizi, Struktura naučnih revolucija, koja je bila reper svim ostalim izdanjima iz tog Khun dokazuje da je skoro svaki značajan proboj u dijelu znanstvenih stremljenja prvenstveno kršenje tradicije, ustaljenih načina mišljenja i zastarjelih paradigmi.

Evo nekih od primjera kroz povijest za promijenjenu paradigmu:

1.Za Ptolomeja, velikog egipatskog astronoma, zemlja je bila centar svemira. Ali zato je Kopernik izvršio promjenu paradigme, zajedno s ogromnim otporom i prognonom, vrijeme koje je sunce stavio u centar. Naime, sve je poprimilo drugačiji oblik interpretacije.

2.Newtonov model fizike bio je mehanizam paradigme i još uvijek je osnova modernog inženjeringa. 

Međutim, djelomično je bio nekompletan. Revolucija u svijetu znanosti donijela je Einsteinovu paradigmu, paradigmu relativnosti, koja je imala mnogo veću vrijednost predviđanja i pojašnjavanja. 

3. Dok nije razvijena teorija o infektivnim bolestima, visok postotak žena i djece umirao je na porođaju i nitko nije razumio zašto. 

4.U vojnim sukobima više Ijudi je stradao od manjih posekotina i zaraznih bolesti nego od velikih trauma zadobijenih na frontu. Međutim, čim je razvijena teorija o infektivnim bolestima, potpuno nova paradigma, bolji način razumijevanja onoga što se događa uvjetovao je dramatičan medicinski pomak

Ne mijenjaju se sve paradigme u pozitivnom pravcu. Kao što smo vidjeli, promijenjena sa etikom karaktera na etiku osobnosti odvojila nas je od izvora koji hrani istinski uspijeh i sreću. Ali bez obzira na to da li su se promijenile u pozitivnom ili negativnom pravcu, i bez obzira na to da li su trenutne ili razvojne, promijenjene paradigme nas pomiču s jednog na drugi način gledanja na svijet. Upravo te promijene uzrokuju još moćnije promijene.

Naše paradigme, korektne ili nekorektne, izvor su naših stavova i ponašanja - i konačno, naših odnosa s drugima.

Mnogi ljudi dožive sličnu bitnu promijenu u razmišljanju kada se suoče s krizama opasnim po život i jednom svoje prioritete vide u drugačijem svijetu, ili kada iznenada zakorače u novu životnu sferu kao što je brak, roditeljstvo, dobivanje unučića ili postavljanje na upravljačko radno mjesto. Mogli bismo provoditi dane, nedjelje, mjesece, pa čak i godine radeći na etici osobnosti, pokušavajući promijeniti stavove i ponašanje a da se ne približimo fenomenu promjene koja se događa spontano u trenutku kada se stvari sagledaju drugačije. Postaje očito da, ukoliko želimo uočiti relativno male promjene u svom životu, možda se možemo fokusirati na vlastite stavove i ponašanja. Ali ukoliko želimo napraviti veliku i značajnu promijenu, moramo se poraditi na svojoj osnovnoj paradigmi.